Jedna od ključnih stvari koja karekteriše oba zakona je insistiranje na edukaciji, posedovanju profesionalnih zvanja i odgovarajućih stručnih znanja i veština u cilju pružanja što kvalitetnijih računovodstvenih i revizorskih usluga. To utiče na povećanje troškova jer je proces edukacije trajan, ali donosi višestruke koristi svim privrednim subjektima, profesiji i celoj zemlji.
Novi Zakon o računovodstvu i Zakon o reviziji stupaju na snagu 1. januara 2020. godine, izuzev određenih odredbi koje će početi da se primenjuju od finansijskih izveštaja koji se sastavljaju na dan 31. decembra 2021. godine, odnosno po prijemu Republike Srbije u Evropsku uniju (EU).
Zakon o računovodstvu
Osnovni razlozi i ciljevi donošenja novog Zakona o računovodstvu su usklađivanje sa Direktivama EU i unapređenje kvaliteta finansijskog izveštavanja. Neke od najvažnijih novina koje donosi Zakon o računovodstvu su:
Zakon o reviziji
Razlog za donošenje novog Zakona o reviziji je usklađivanje se dodatnim zahtevima propisanim u EU za obavljanje zakonske revizije, što omogućava veću transparentnost i predvidljivost zahteva koji se odnose na društva za reviziju/revizore i jačanje njihove nezavisnosti i objektivnosti u obavljanju revizije.
Radi bolje zaštite investitora, dodatno je ojačan javni nadzor nad licenciranim ovlašćenim revizorima i društvima za reviziju tako što će se povećati nezavisnost organa koji vrše javni nadzor i što će im biti data odgovarajuća ovlašćenja da izriču sankcije s ciljem otkrivanja, odvraćanja i sprečavanja kršenja važećih pravila u kontekstu pružanja revizorskih usluga. Uspostavljanje efikasnog sistema kontrole kvaliteta rada u reviziji, kao i sistema javnog nadzora nad revizijom, treba da doprinesu poboljšanju kvaliteta revizorskih izveštaja na trajnoj osnovi, a kroz istovremenu primenu određenih odredbi novog Zakona o računovodstvu sveukupnom poboljšanju kvaliteta finansijskog izveštavanja.
Zbog izuzetnog javnog značaja koji imaju subjekti od javnog interesa, potrebno je bilo povećati kvalitet i verodostojnost finansijskih izveštaja društava od javnog interesa koji su predmet revizije. Novim Zakonom precizirano je da društva za reviziju koja obavljaju reviziju društava od javnog značaja pored revizorskog izveštaja predaju i dodatni izveštaj Komisiji za reviziju subjekta revizije koji treba da objasni rezultat zakonske revizije i za koji je propisana minimalna sadržina. Ovo će uticati na povećanje obima posla revizora, a time i na naknade revizorskih usluga.
Zamena društva za reviziju je nakon deset godina (uzastopno) od početka obavljanja revizije kod istog društva od javnog interesa. Nakon isteka ovog perioda, društvo za reviziju ne može obavljati reviziju kod istog društva od javnog interesa naredne četiri godine.
Primena ovog Zakona, u najvećoj meri, neće izazvati dodatne troškove privrednim subjektima, osim društvima od javnog interesa i javnim društvima (zbog primene ključnih revizorskih pitanja na zakonsku reviziju javnih društava u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala). Krug zakonskih obveznika neće biti značajno promenjen s obzirom da je novim Zakonom predviđeno da ukoliko pravno lice ili preduzetnik ostvari ukupan prihod preko 4.4 miliona EUR (umesto dosadašnjih poslovnih prihoda) postaje obveznik revizije. Određeno povećanje broja obveznika očekuje se kod srednjih preduzeća zbog promenjenih kriterijuma za razvrstavanje pravnih lica.
Autori:
- Ksenija Ristić Kostić, direktor i partner u Sektoru za reviziju, BDO Srbija
- Danijela Krtinić je partner u Sektoru za reviziju, BDO Srbija
Pripremljeno za Biznis i finansije, TOP 2018/2019, novembar 2019. godine